Tribina "Prirodne nauke u školskim planovima i programima" održana je 20. decembra 2023. g. na Univerzitetu Crne Gore. Na tribini su govorili predstavnici Univerziteta Crne Gore - profesori koji su uključeni u izradu programa prirodnih nauka za osnovne i srednje škole i kreatori takmičarskih i zadataka za prijemne ispite, predstavnik Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i predstavnica Zavoda za školstvo. U publici je bio veliki broj nastavnika prirodne grupe predmeta iz osnovnih i srednjih škola. U nastavku iznosimo sažetak predloga koji su na skupu imali saglasnost većine prisutnih učesnika.
- Povećati normu časova za prirodne nauke, po 1 čas nedeljno više. Kad bi sve drugo ostalo isto, ova intervencija bi proizvela značajne rezultate i uklonila loše efekte reforme iz 2017. kada je smanjen broj časova, pri čemu je dominantan motiv bio „smanjenje opterećenja“ učenika, izlazak u susret zahtjevima roditelja itd. Podcrtano je da naši učenici inače u školi provode vrlo malo vremena i da smo po ovom kriterijumu među poslednjima na svijetu, a ova činjenica se odražava i na mali broj časova prirodnih nauka.
- Sa malim brojem časova koje je odredilo ministarstvo, kreatori programa su se našli u situaciji da raposređuju gradivo u odnosu na broj časova po godini, a ne u odnosu na logičan slijed usvajanja gradiva i zbog toga postoje brojne nelogičnosti u programima prirodnih nauka koje proizvode probleme nastavnicima i djeci i direkno utiču na kvalitet stečenog znanja.
- Kreiranje programa je izuzetno društveno odgovoran posao. Ne može se raditi u kratkom roku, kao što je bilo naloženo od ministarstva, da se za mjesec dana urade programi za biologiju za cijelu osnovnu školu. Stiče se utisak da su kompetencije za izradu obrazovnih programa u deficitu u CG i možda bi ovdje trebalo tražiti donatorsku podršku.
- Ukinuti tromjesečja a ostaviti samo polugodišta – nastavnici, učenici, cijela škola su u konstantnom stresu i žurbi da se ocjene zaključe. Slovenija npr. pa čak i Srbija imaju samo polugodišta.
- Nastavnica biologije iz jedne osnovne škole je svjedočila kako je ove godine eksperimentalno krenula da radi sa učenicima baš sve što je u udžbeniku i radnoj svesci i to na predložen način. Uočila je da ovaj pristup daje pozitivne efekte na kvalitet usvajanja gradiva, međutim izaziva kašnjenje u odnosu na nastavni plan, tako da je nemoguće održati ovakav način rada.
- Opšti i snažan konsenzus prisutnih je bio da „Luču“ ne treba posebno bodovati prilikom upisa fakulteta.
- Istraživačke nastavne metode su veoma rijetke u školama i na fakultetima, već se djeca usmjeravaju na učenje napamet. Doduše, nastavnici su istakli i važnost frontalne metode – predavanja, radi prenošenja tačnog znanja i informacija, pa onda ne ostaje vremena za druge, interaktivnije metode nastave. Ovakav način nastave je uslovljen kako malim brojem časova po predmetu tako i nedovoljnim kompetencijama nastavnika za inovativne nastavne metode.
- Šablonsko učenje je dominantno, što se pokazalo i prilikom prijemnih ispita na Medicinskom fakultetu, kad su profesori sa Prirodno-matematičkog fakulteta pripremili pitanja sadržana isključivo u srednjoškolskim udžbenicima, ali na nešto drukčiji način nego u zbirkama, što je izazvalo nesnalaženje učenika i loše rezultate u dvije upisne godine.
- Pojedini profesori sa fakulteta su svjedočili o dramatično lošem znanju bazičnih pojmova (hemije) na prvoj godini fakulteta (Farmacija). Iako postoje sjajni učenici na kraju gimnazije, oni u većini odlaze van zemlje i tamo postižu izuzetne rezultate. Međutim, oni nisu slika i prilika našeg obrazovnog sistema, već izuzeci. Neki inostrani obrazovni programi uzimaju pristup izbora manjeg obima gradiva, ali ulazak u dubinu osnovnih pojmova u tom domenu znanja, što kasnije učenik može da primijeni na nove oblasti sa kojima dolazi u susret u srednjoj školi i na fakultetu.
- Govorilo se da je najveći problem sa srednjim stručnim školama, gdje su norme časova sasvim pobrkane. Npr. u Medicinskoj školi biologija se uči u 1. i 2. razredu, a ne uči u 3. i 4. Hemija se uči u 3. i 4. a ne uči u 1. i 2. Učenici su zbog toga potpuno nespremni za upis fakulteta medicine, što se kontinuirano pokazuje na prijemnim ispitima.
- Budući da najveći udio učenika srednje stručne škole ide dalje ka fakultetu, upitna je osnovanost postojanja mnogo većeg broja srednjih stručnih škola u odnosu na broj gimnazija. Gimnazije daju značajno bolje opšte obrazovanje i pripremu za fakultet, tako da srednje stručne škole treba stvarno da upisuju đaci koji će odmah nakon ovog nivoa obrazovanja ići ka zapošljavanju.
- Profesori očekuju da će uvođenje studijskog programa hemije na UCG poboljšati nivo znanja iz ovog predmeta.
Najava događaja: https://www.ucg.ac.me/objava/blog/10/objava/173404-najava-na-tribini-o-stanju-nastave-prirodnih-nauka-u-osnovnim-i-srednjim-skolama
Predloge sastavio tim Edicona, na osnovu diskusije tokom skupa.